Bol u ramenu

Bol u ramenu: Uzroci, dijagnoza i opcije lečenja

Bol u ramenu je čest problem koji pogađa ljude različite životne dobi. Rameni zglob je jedan od najpokretljivijih zglobova u telu, što ga istovremeno čini i ranjivim na povrede i degenerativne promene. Razumevanje uzroka bola u ramenu ključno je za pravilno lečenje i povratak svakodnevnim aktivnostima.

Struktura ramena i zašto nastaje bol

Rameni zglob čine tri glavne kosti: lopatica (skapula), ključna kost (klavikula) i nadlaktica (humerus). Ove kosti su povezane mišićima, tetivama i ligamentima, što omogućava širok spektar pokreta. Kada dođe do oštećenja ili disfunkcije u bilo kojem od ovih delova, može se javiti bol.

Bol u ramenu može biti akutan (kratkotrajan) ili hroničan (dugotrajan), a uzroci mogu biti različiti – od povreda, preko upalnih procesa, do degenerativnih oboljenja.

Mogući uzroci bola u ramenu

  1. Sindrom ograničene pokretljivosti (impingement sindrom)
    • Ovo stanje nastaje kada tetive rotatorne manžetne i burza (sluzna kesa) budu pritisnute između glave nadlaktice i akromiona (deo lopatice). Simptomi uključuju bol pri podizanju ruke i ograničenu pokretljivost.
  2. Povrede rotatorne manžetne
    • Rotatorna manžetna je grupa mišića i tetiva koje stabilizuju rame. Povrede se mogu javiti usled preopterećenja, pada ili degenerativnih promena. Ove povrede često izazivaju bol, slabost i poteškoće u podizanju ruke.
  3. Zamrznuto rame (adhezivni kapsulitis)
    • Ovo je stanje u kojem se zglobna kapsula ramena zadebljava i postaje ukočena, što vodi do ograničene pokretljivosti i bola. Često se javlja kod osoba sa dijabetesom ili nakon perioda neaktivnosti zbog povrede.
  4. Artritis
    • Osteoartritis ramena može uzrokovati bol, ukočenost i škripanje prilikom pokreta. Reumatoidni artritis, autoimuna bolest, takođe može zahvatiti rameni zglob, izazivajući zapaljenje i nelagodnost.
  5. Burzitis
    • Upala burze, male vrećice ispunjene tečnošću koje smanjuju trenje između tkiva, može izazvati bol i otok u ramenu, posebno tokom pokreta.
  6. Iščašenje ili subluksacija ramena
    • Povreda može dovesti do ispadanja glave nadlaktice iz zglobne čašice. Ovo stanje izaziva jak bol i osećaj nestabilnosti u zglobu.
  7. Povrede tetiva bicepsa
    • Povrede tetive bicepsa, koja se pričvršćuje za rame, mogu izazvati bol u prednjem delu ramena i slabost.
  8. Bolovi preneti iz drugih delova tela
    • U nekim slučajevima, bol u ramenu može poticati iz vrata ili grudnog dela kičme (tzv. radikulopatija), srčanih problema ili čak žučne kese.

Kako se postavlja dijagnoza?

Pravilna dijagnoza bola u ramenu zahteva detaljan pregled, koji uključuje:

  • Anamnezu: Lekar će postaviti pitanja o vremenu nastanka bola, njegovoj prirodi (oštar, tupi, konstantan) i faktorima koji ga pogoršavaju ili ublažavaju.
  • Fizikalni pregled: Procenjuju se pokretljivost, snaga i bol prilikom određenih pokreta.

Dijagnostičke metode:

  • Rendgenski snimak za procenu koštanih struktura.
  • CT skener za složene povrede ili degenerativne promene.
  • Elektromiografija (EMNG) ako se sumnja na problem s nervima.
  • Ultrazvuk omogućava pregled mišića I tetiva, procenu prisustva izliva, kao I pregled mekotkivnih struktura u okolini. Nakon rendgenskog snimka ramena, ultrazvuk je najčešće korišćena metoda za pregled ramena zbog svoje dostupnosti I bezbednosti, kao I lakoće izvođenja pregleda.
  • Magnentna rezonanca je zbog visoke kontrastne i prostorne rezolucije suverena radiološka metoda u dijagnostici koštano zglobnog sistema u celini, a samim tim i za pregled ramenog zgloba. Meka tkiva (mišići, tetive i ligamentarne strukture), koštano zglobne strukture, zglobna hrskavica i koštano tkivo se neuporedivo bolje uočavaju na magnetnoj rezonanciji u odnosu na sve ostale dijagnostičke procedure. Pregled na magnetnoj rezonanciji daje najpreciznije i najcelovitije podatke o postojanju patoloških promena, odnosno nalaz magnetne rezonance je ključni dijagnostički parameter na osnovu koga ortopedi ili reumatolozi odlučuju o daljem tretmanu.

Lečenje bola u ramenu

Lečenje zavisi od uzroka problema i može uključivati:

  • Lekove: Protivupalni lekovi (NSAID) ili kortikosteroidi za smanjenje bola i zapaljenja.
  • Injekcije: intraartikularne injekcije ili injekcije u zglob za brzo ublažavanje bola, ali I za regeneraciju hrskavice I tetiva: kortikosteroidi, hijaluronska kiselina, PRP.
  • Hirurške intervencije: Kod ozbiljnih povreda (poput pokidane rotatorne manžetne) ili degenerativnih promena koje ne reaguju na konzervativno lečenje.
  • Korekcija aktivnosti: Vežbe za jačanje mišića i poboljšanje pokretljivosti. Izbegavanje pokreta koji izazivaju bol i postepeno vraćanje svakodnevnim aktivnostima.

Prevencija bola u ramenu

Kako biste smanjili rizik oboljevanja ramena:

  • Održavajte pravilno držanje tela, naročito u toku izvođenja aktivnosti koje zahtevaju dugotrajnost ili ponavljanje određenih pokreta.
  • Izbegavajte prekomerna opterećenja ramena.
  • Redovno vežbajte mišiće ramena i leđa.
  • Pružite svom ramenu dovoljno odmora nakon fizičke aktivnosti.

Bol u ramenu može značajno uticati na kvalitet života, ali uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajući tretman, većina ljudi može postići potpuni oporavak. Ako imate uporan bol u ramenu, ne oklevajte da se obratite lekaru kako biste započeli adekvatno lečenje.