Oticanje nogu

Oticanje nogu – kada su u pitanju umor, a kada zdravlje?

Otok (edem) nogu nastaje kada se tečnost zadržava u tkivima, najčešće u predelu stopala, članaka, potkolenica, a nekad i butina. Tečnost može poticati iz krvnih sudova ili limfnog sistema, kada dođe do narušavanja normalne ravnoteže u cirkulaciji.

Najčešći uzroci oticanja nogu

Bezopasni (fiziološki) uzroci:

  • Dugotrajno sedenje ili stajanje – smanjen protok krvi prema srcu dovodi do zadržavanja tečnosti;
  • Vrućine – širenje krvnih sudova usporava protok krvi kroz vene i venski povratak;
  • Trudnoća – povećan pritisak na vene male karlice;
  • Predmenstrualni sindrom – hormonalne promene;å
  • Gojaznost – povećano opterećenje na vene i limfni system.

Ovi otoci su obično blagi, simetrični i prolazni, nestaju nakon odmora ili podizanja nogu.

Medicinski razlozi koji zahtevaju pažnju:

1. Hronična venska insuficijencija

Kada vene ne mogu efikasno vraćati krv prema srcu, dolazi do zastoja i otoka. Prateći simptomi: težina u nogama, proširene vene, tamna pigmentacija kože, ponekad i rane.

2. Tromboza dubokih vena (DVT)

Naglo oticanje jedne noge, uz bol, crvenilo i osećaj zatezanja, može ukazivati na ugrušak u dubokim venama. Ovo stanje je hitno i potencijalno opasno.

3. Bolesti srca, bubrega ili jetre

Oštećenje ovih organa može dovesti do generalizovanog zadržavanja tečnosti, najčešće uz otok obe noge, ponekad i drugih delova tela (lice, stomak).

4. Limfedem

Kada je limfni sistem oslabljen (zbog operacije, zračenja, urođenih poremećaja), dolazi do zadržavanja limfe. Otok je tvrd, progresivan, često jednostran.

5. Lekovi

Određeni lekovi (npr. za visok pritisak, hormonska terapija, kortikosteroidi) mogu izazvati oticanje kao neželjeni efekat.

Kako se postavlja dijagnoza?

Lekar će na osnovu kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza i snimanja (ultrazvuk vena, Doppler / CDS, EKG, bubrežne i jetrene funkcije) otkriti uzrok.

Bitno je utvrditi:

  • Da li je otok jednostran ili obostran;
  • Da li je tvrd, mekan, bolan;
  • Da li se menja sa položajem tela;
  • Postoje li prateći simptomi – umor, bol u grudima, kratak dah, rane, proširene vene.

Kako se leči oticanje nogu?

Kod blažih, prolaznih otoka:

  • Podizanje nogu iznad nivoa srca (20–30 minuta nekoliko puta dnevno);
  • Umerena fizička aktivnost (šetnja, vežbe cirkulacije);
  • Nošenje kompresivnih čarapa;
  • Izbegavanje dugotrajnog sedenja ili stajanja;
  • Smanjenje unosa soli;
  • Hlađenje nogu tokom toplih dana.

Kod ozbiljnih stanja:

Lečenje zavisi od uzroka – može uključiti:
• Lekove za srce, bubrege ili vene;
• Lečenje infekcija;
• Antikoagulantnu terapiju kod tromboze;
• Limfnu drenažu i specijalne tretmane kod limfedema;
• Hirurške intervencije kod uznapredovalih problema.

Kada se treba javiti lekaru?

Odmah potražite pomoć ako:

  • Otok se javlja iznenada i samo na jednoj nozi;
  • Prati ga bol, crvenilo, toplota;
  • Postoji otežano disanje, bol u grudima;
  • Otok ne prolazi uprkos odmoru;
  • Primetite promene na koži (tamne fleke, ranice).

Oticanje nogu je čest simptom koji se ne sme uvek zanemariti. Iako često nastaje zbog bezazlenih uzroka, ponekad je prvi znak ozbiljnog zdravstvenog problema. Redovan pregled, posebno kod osoba sa hroničnim bolestima, ključ je za pravovremenu dijagnozu i uspešno lečenje.